Ovdje mozete da procitati vecinu putopisa Evlije Celebija
Poslije gozbe Jusuf-beg se tuzio na neprijatelje, svoje susjede iz Pive i Niksica.
Bogu hvala, mi smo dosli u ovaj kraj sa dvadeset hiljada vojnika, osvetili se Kotoranima i spasili nase zarobljenike.Ali kad bismo sada s toliko hiljada vojske koja je dosla u ovo mjesto krenuli u one planine, opljackali i opustosili Pivu, Niksic i ostalih sedam nahija koje pljackaju i plijene nase krajeve, i kad bismo ih napali s tolikom muslimanskom vojskom, zadobili bismo veliko blago, i ratni plijen, a uz to bismo primjerno kaznili neprijatelja.
Kada je on to rekao, hrabri Suhrab Mehmed-pasa je odlucio da preduzme pohod, pa je sve zarobljenike, odsjecene glave i teske tovare ostavio u Risanskoj tvrdavi,a Jusuf-bega i njegove vodice poveo sa sobom.
GRAD KOTOR
To je jedan nepristupacan grad na morskoj obali pod vlascu mletackog duzda. On lezi na jednoj ostroj zelenoj litici i izgleda otprilike onako kao Rumeli-Hisar na Bosforu. Oko grada nalaze se zelene tabije, od kojih svaka moze da primi hiljadu vojnika. Mi smo vidjeli jednu kapiju koja je okrenuta prema moru. Kuce kojemsu se nalazile u gradu imaju balkone i ispuste, a sve su dobro gradjene, kako male tako i velike. S balkona su posmatrali nas brzi mars.
Sve su kuce bile nanizane po liticama amfiteatralno. Prozori na kucama okrenuti su prema sjeveru. Kratko receno, to je jaka tvrdjava zidana tako cvrsto kao da ju je gradio Seddad, a nalazi se na zdrijelu malog morskog zaliva. Sa jugoistocne i sjeverne strane ima mnogo uzvisenja koja dominiraju gradom, rako da bi covjek mogao da ga lako osvoji bez miniranja i napora, bacajuci sa brda kamenje na tvrdjavu. Dalekovidni neprijatelj, medjutim, imajuci na umu i bojeci se da bi neprijatelj mogao posjetiti grad padnuvsi pred litice sto se nalaze na jugoistocnoj strani grada, ove je dobro utvrdio i osigurao cvrstim bedemima.
U unutrasnjosti tvrdjave nalaze se impozantni i lijepi manastiri sa tornjevima i zvonicima tvrdi kao tvrdjava. Svi gradski zidovi i bedemi okiceni su bajracima sa krstovima i flandirama i stoje potpuno spremni za borbu.
Veliko gradsko pristaniste je vrlo lijepo i osigurano protiv velikih vjetrova i morskih valova. U njega moze stati hiljadu ladja. U pristanistu su stajale cetiri galije i dvije velike ratne ladje koje su od nas otete, a pripadale su carskoj ratnoj mornarici. Na morskom pristanistu ima vrlo mnogo lovista za ribolov. Morska obala snabdjevena je sa obje strane mnogima kulama za obavjestavanje. Kad smo se mi pojavili, na tim kulama su zapaljenje vatre i sa njih spaljen po jedan top kojim su citavoj okolini objavili nas dolazak. Odmah zatim sleglo se sve okolno stanovnistvo iz brda i vinograda u camce i ladje i pocelo da bjezi u tvrdjavu. U unutrasnjosti morskog tjesnaca koji se zove Verige Kotorski zaliv je jako malen. Nasi zarobljenici rekli su nam da je to ustvari ostrvo koje zaprema osamnaest milja. Na prostranim kamenitim platoima u tome zalivu ima vise manastira koji sami po sebi predstavljaju prave tvrdjave. Snabdjeveni su topovima i puskama.
Ovaj grad Kotor udaljen je od naseg grada Gabele deset konaka hoda, od naseg grada Novog udaljen je oko tri dana hoda. Sve neprijateljske ladje dolaze u ovaj Kotor i primaknu se tako blizu da se prosto zdrijelu topovima nasih gradova. Tu dolaze i prolaze. Grad Kotor drzi citavu morsku obalu sve do nasih gradova Skadra i Podgorice.
Kad je o svemu tome bio obavijesten pokojni Mehmed-pasa Cuprilic, on je naimenovao Hasum Mehmed-pasu zapovjednikom rumelijskog ejaleta i naredio mu da s cjeloukupnom vojskom toga ejaleta i svedeset odreda janjicara prodje protiv ovoga grada Kotora. Kad je ovaj dosao, opsjedao je taj grad sedamdeset i sedam dana. Medjutim, bosanski beglerbeg Sejdi Ahmed-åasa, kome je bilo naredjeno da sa vojsokm bosanskog ejaleta prodje protiv grada Kotora, izjavio je: "Mene nisu postavili za vrhovnog zapovjednika toga pohoda", i zbog toga je sabotirao taj pohod i nije licno dosao da pomogne osvajanje Kotora. Kako je pod Kotorom bilo malo vojske , on nije osvojen i vojska se ispod njega vratila bez uspjeha. Poslije toga je Cuprilic naredio serdaru Ali-pasi da u temisvarskom ejaletu pogubi Sejdiju i da njegovu glavu posalje na Portu. Neki su pricali da je Sejdija primio mito i novac od Kotorana i da zbog toga nije dosao pod Kotor. Ali takvim potvarama nisu uspjeli da umanje znacaj toga srcanog junaka, jer on nije posao pod Kotor stvarno zbog toga sto sam nije bio imenovan glavnim zapovjednikom i sto nije mogao podnijeti da bude stavljen pod komandu jednog tako nesposobnog pase. Ako bog da, ovaj Kotor i jos mnogi drugi gradovi bice oduzeti od Mlecana, pa ce tako morski put u Egipat biti potpuno slobodan. Samo je pristup ovome gradu od skadarske strane jos laksi pod uslovom da sa sjeverne strane dodje vojska bosanskog ejaleta, a morem carska mornarica. Tako bi, pomocu bozjom, bilo moguce da se taj grad osvoji.
Stanovnici ovog grada Kotora su toliko nemarni, nesavjesni i nepoduzimljivi da je Suhrab Mehmed-pasa sa tolikom vojskom pet sati boravio pod ovim gradom, oplijenio i unistio toliko vinograde i basce da se to uopste ne moze izracunati, a oni, unatoc svemu tome, nisu nijedan top ispalili . Cak su nasi ratnici setali ispod grada i zarobili nekoliko djevojaka koje su na moru prale rublje izasavsi na tajnu kapiju, a u prsitanistu su zaplijenili tri ladje koje su bile natovarene kafom. Gledajuci tolike zalosne prizore, Kotorani opet nisu nijedan top ispalili . Na kraju smo se i mi podigli iz toga mjesta. Zatim smo isli ponovo ispod Kotora brzim marsem te, prosavsi ispod grada Perasta, dosli smo u Kulu u zalivu Verige.
Tu se od starina nalazio jedan grad koji su Mlecani porusili. On je lezao blizu neprijateljskog grada Perasta od strane Novog. To je jedan tijesan zaliv koji se nalazi na zdrijelu Kotorskog zaliva. Ako bi jedan hrabar junak bacio kamen, prebacio bi ga na suprotnu stranu. U stara vremena pruzao se jedan lanac na suprotnu stranu i tako zatvorio ovaj zaliv. Sada, medjutim, on je potpuno otvoren. S ove strane od grada Perasta prostire se teritorija hercegovackog sandzaka. Na suprotnoj strani nalazi se nahija Klimente, koja pripada albanskom sandzaku Skadru. Ako bi se tu podigao jedan mali grad Komoran i u njega stavilo deset hiljada cuvara sa baljemez-topovima, nijedna ladha ne bi mogla doci u pomoc Kotoru, pa bi neprijatelj bio prisiljen da preda grad na vjeru.
Opet smo se vratili na sjevernu stranu i iduci polagano sa zarobljenicima i ratnim plijenom, uputili smo mnogobrojne ljude koje smo izbavili iz suzanjstva njihovom zavicaju, a mi smo otisli u grad Risan
Grad Podgorica
Kad je osvajac, sultan Mehmed-han, osvojio Skadar, on je iste godine podigao ovaj grad da bi obezbjedio Skadar od arnautske eskije i pokvarenih Mlecana.To je nova tvrdava u kamenitoj zemlji koja se zove Crna Gora.Tvrdava je od cetvorouganog oblika,a sazidana je od kamena.Snabdjevena je jakim kulama, puskarnicama i prsobranima.Ima jednu kapiju,a lezi na ostroj litici okruzena opkopom.U tvrdavi se nalazi gradski zapovjednik(dizdar),sedam stotina muzevnih , hrabrih, odvaznih, smjelih, pozrtovanih i junackih momaka, koji dan-
vode borbe s neprijateljima.Njihova odjeca je medutim, vrlo smijesna.
Kako je to brdovita i gorovita zemlja, to je zbog dobre klime uzrast i stas njenog stanovnistva visok kao visoki cempres.To su jako pozrtvovni junaci, glave su im velike kao adanske lubenice, a misice debele kao zrele tikve za filovanje.Njihova snazna i junacka prsa odzvanjaju kad se udaraju.Vrlo su krupna tijela.Njihovi junaci s takvim organizmom su vrlo zdravi,zivahni,otporni, pokretni i hitri.Oni se veru na pecinu pod punom ratnom opremom hitro kao Bagdadske gazele.
Zene su im , medutim u duhu one svete Muhamedove izreke, da su najbolje zene koje su niska stasa-tako sitne i lagane da prema onim glomaznim ljudeskarama izgledaju lake kao odjeca.Na nogama svi imaju tijesne opanke, cjevanice su im gole, tako da nemaju cak ni donje odjece.Samo na celu nose neke grcke pece.Vecina ih uopce ne zna sta je to kosulja.Preko leda oblace po jedan grub,tijesan i kratak gunj.Prsa i vrat su im potpuno otvoreni
Cudno je kako oni cije su glave velike kao kazan nose, nasuprot tome, malene kapice na glavi.Te kapice su malene kao fildzan.Oni su konopcem privezane sa dvije strane, tako da taj konopac ide ispod vrata i on im drzi kapice na glavi.Cudo je bozje kako te kape izgledaju na onolikim glavama kao prava bruka i nakarada.One uopce ne sluze kao odjeca.
Ovi hrabri ratnici neprestano vrse cetovanje i potjere.Oni strogo nadziru kotorske i crnogorske buntovnike i ne daju im da oci otvore.
U tvrdavi se nalazi u svemu tri stotine kuceraka, jedna Fatihova dzamija,ambari za psenicu, odlicno skladiste municije, topovi i cisterne.Drugih gradevina, kao sto su han, medresa, hamam,carsija i bazar,nema.
Mi smo zeljeli da iz ovog grada odemo na viru u Mletacki grad Kotor, da bi ga razgledali, ali vojnici gradske posade na to nisu pristali, jer su sa Kotoranima bili pokvarili postivanje zadane rijeci(vire).Ja sam na to rekao<<Ako bog da, ja cu ucestvovati u njegovom osvajanju, pa cu ga tako razgledati, te dodavsi
Poslovi se ostavljaju za svoje vrijeme, odustadoh od puta u Kotor.Na to sam ja siromah, izisao iz Podgorice pola sata daleko u sjevernom pravcu, na jedno visoko brdo, i poceo iz pozadine da promatram Kotor
Opis krasne Varosi Taslidze
Nema tvrdave.Na periferiji su kamenita brda ciji je kamen bijel kao kristal.Zbog toga sto je podignut u sredini ovih brda, na prostranom i zelenilom obraslom polju pokraj jednog vreka, ovaj grad je dobio ime Taslidza(Kamenica).
Ovaj je grad sjediste hercegovackog pase, jer se nalazi u sredini vilajeta.Ovdje smo gostovali u pasinu dvoru,koji ima dvadesetak soba,dvoranu za vijecanje, divan han, vise sala, drveni cardak na vrelu vode i mnogobrojne staje.
Po zakonu(kanun)sultana Sulejmana, ovaj je grad sjediste hercegovackog pase u Bosanskom ejaletu.Pasino domeno(hass)iznosi 100 515 akci.U ovom sandzaku postoje dvadeset i cetiri zaima, i 224 timarnika, alajbeg, ceribasa i tri hiljade vojnika sa dzebelijama i jos dvije hiljade pasine vojske.To je ugledan kadiluk u rangu kadiluka od 150 akci.Od 70 sela sabere se za kadiju sedam, a za pasu 70 kesa grosa.Ima svog muftiju, predstavnika serifa(nekibul-esraf),prvake,ugledne ljude, predstavnika Portinih spahija(sipah kethuda yeri),janjicarskog serdara,trznog nadzornika(muhtesibaga),starjesinu esnafa(seher-cehaja)harackog povjerenika(haracaga) i bazdaragu.
Oblik i polozaj varosi
Ova varos lezi usred golih i kao snijeg bijelih stijena,na terenu obraslom zelenilom, vinogradima i bascama.On njenih 10 mahala, 5 je muslimanskih,a 5 hriscanskih.Ima svega 10 dzamija sa mihrabom.Najimpozantnija i najljepsa dzamija je dzamija Hasan -pase Boljanica.Ona je kao kakva carska dzamija.Naime, sve javne gradevine u ovoj varosi koje su pokrivene olovom su Hasan-pasine zaduzbine.Ona ima divan, umjetnicki izraden minaret i plavi visoku kupolu.To je okrugla, visoka kupola, a izgleda tako kao da je istom izasla ispod tokareva tocka.Oko ove kupole ima jos 6 polukupola(nim kibbe) , a izvan jugoistocne kapije stoje, opet jos tri kupole sa po cetiri mramorna stuba.U sva cetiri ugla dzamije nalaze se takoder cetiri ukrasne kupole.Premda je ova dzamija malena, njeni su alemi visoki kao covjekov uzrast.Kako je njen osvajac bio misirski vezir, on je dao da se ti alemi onamo naprave.Pozlatio ih je sa deset hiljada dukata i poslao mletackim ladama iz Aleksandrije.Oni se i sada sjaje tako kao da su tek izasli iz majstorove ruke, od njihova sjaja ljudsko oko zabljesti.Od Sulejman-hanova vremena ovi alemi nisu uopce rdali.Ova dzamija ima minber, koji je takoder uzmjetnicki izgraden.Majstor je mramor tako isklesao da mu se moze cestitati na vjestini.Iznad mihraba nalazi se slika Kabe na crnoj kadifi izvezena i ukrasena zlatom tako da iziaziva zavist Manija i Behzada.
Ograda oko dzamijskog dvorista(harem) je od drvenih parmaka,jer je dobrotvor umro prije nego sto je okolina harema bila dovrsena.
U ovoj dzamiji ima jos jedna rijetkost koja zasluzuje da se vidi:to su hasure kojima je dzamija zastrta, njih je Hasan-pasa poslao iz Misira u Sulejman-hanovo doba.To je takva vrsta hasure da ona i danas stoji onako umjetnicki izradena i lijepa kao da je tek izasla iz majstorovih ruku, pa ce svakako jos mnogo stotina godina tako ostati.
Ovdje postoje jos:Hadzi-Huseinova,Hadzi-Rizvanova,Hadzi-Alijina,Odobasina i Ahmed -begova dzamija.
Ima takoder dvije medrese,tri osnovne skole(mekteb),dvije tekije,Hasan-pasina javna kuhinja(imaret),zracno javno kupatilo(hamam)i tri prenocista(han)velika kao bezistan u obliku tvrdave.Dalje ima do 700 tvrdo gradenih,daskom,ceremitom i plocama pokrivenih kuca, s vinogradima, bez basca.Pasin saraj nalazi se na istocnoj strani varosi, na obali rijeke Breznice.
Klima varosi je prijatna,a javni putevi cisti i pokaldrmisani.Na juznoj strani prostire se zelenilom obraslo polje, dugo dva sata hoda.Kroz njega tece rijeka Cehotina.
U ovom Pljevaljskom polju(taslice sahrasi) uopce nema neobradive zemlje.Zemlja se cijeni i trazi.Sela su naseljena i okicena ciflucima.Iz bijele pecine na istocnoj strani sehera istice bistro vrelo Breznica i protice ispod mosta pasina saraja.To vrelo iskoriscava varoska kozara(debbag-hane).Osim toga, ono pokrece deset mlinova,zaliva vise stotina basca i uliva se u rijeku Cehotinu.
Kako je okolina varosi brdovita, to je zima vrlo ostra.Koliki snijeg ovdje moze napadati, neka se vidi iz ovoga:da se od snijega ne zagube putevi, to su po putu poboli visoke borove stube od kasabe Prijepolja, pa sve do na visoravan(yaylak)Babina.Ovdje sest mjeseci ima snijega.Ali kako je to vrlo kameniti kraj,tokom cetiri ljetna mjeseca bude velika zega.Jednom rijeci:ljeti je ljeto, a zimi je zima.
Od varoskih specijaliteta osobito su im poznate umjetnicke izradene puske takozvane dalyan i boyli(duge) puske,cakmakli pistolji i puske.Na glasu su i Pljevaljski konji koji tuku kamen.
Stanovnici grada ponasaju se pristojno i skromno.Oblace cohane dolame,krajiske tijesne caksire s kopcama i grube papuce,a na glavu stavljaju krajiske kalpake od raznobojne cohe,samura i kune, nose maceve i puske,a bave se trgovinom.Govore Bosanski i svi su gostoljubivi,plemeniti i covjecni ljudi.
Krenuvsi odatle prema zapadu, prosli smo kroz mnoga napredna sela i krsevite predjele.Za sest sati prosli smo Odzak Dzafer-bega Boljanica(Bolhenikli)
Iduci cetiri sata dalje, stigli smo u kasabu Cajnice
Grad Srebrenica
I ovaj grad je podigao kralj Despot.Srebrne<<Bugarski i Srpski znaci srebro, a kako se u brdima ovoga grada nalazi Srebrni rudnik,on je po tome dobio svoje ime.
Grad Srebrenica
Njena tvrdava nalazi se na vrhu jedne crvene stijene.To je lijepa kamena gradevina petougaonog oblika,koja dominira okolinom.Ima gradskog zapovjednika(dizdar), posadu od pedesetak vojnika i dovoljnu kolicinu municije(dzebhane)
U unutrasnjosti tvrdave nema carsije ni trga(pazar).Kako je tvrdava za vrijeme osvajanja bila porusena topovskim mecima, to je ona u doba Bajezid-Velije, nesto popravljena.Osvojio ju je sam Fatih.
Varos-varos lezi na vrletnom mjestu.Krovovi svih osam stotina prizemnih i na sprat tvrdo zidanih i lijepih kuca su odreda pokriveni sindrom
Ima sest mahala i sest dzamija s mihrabom.Glavna je Bajezid-Velijina dzamija.To je jednostavna bogomolja u starom stilu s jednim minaretom,a pokrivena je ceremitom.Dalje ima jedna tekija,tri osnovne skole(sibyan mektebi), jedan mali han i sedamdeset esnafskih ducana.Postoji i jedno malo kupatilo(hamam) a nema bezistana niti drugih znacajnijih gradevina, jer je to osamljen kraj u unutrasnjosti zemlje, daleko od glavnog druma.
Jedna interesantna rijetkost
Sredinom ove varosi tece mala voda koja se uliva u Drinu.Ona je bijela, a zove se Srebrna voda.Ali to je neka prokleta voda.Izvire iz rudnika srebra.Stanovnici ove varosi, pijuci tu vodu, vecinom dobivaju na vratu gusu.Ova se gusa zove guska.Ona izaziva razne bolesti i unakazava muskarce i zene.
Stanovnici su Bosnjaci, a raja su im Srbi i Bugari.Svi su medutim prijatelji stranaca.
Odavde smo krenuli dalje i dosli na planinu Ravno.Ogromno drvece koje smo posmatrali prolazeci kroz tu planinu ne moze se potpuno opisati.Zivoti mnogih velikih stabala su dokoncani.Njih je iscupao vjetar bijesan poput paklenog vihora.Njihove zile i stabla lezahu povaljani na zemlji.Ja sam siromah, sjahao s konja i iduci pjeske izmjerio duzinu jednog visokog stabla.Bijase dugo ravnih cetiri stotine i sedamdeset stopa, a debljina mu je bila tolika, da smo ga nas osamnaestorica s mukom obuhvatili.Eto, tako bijase, visoko i neobicno ovo drvece.Grada za sve lade na Dunavu, dobavlja se iz ove planine.Presavsi ovu visoku planinu, dosli smo u Pocinje
Napomena Evlija ponekad Vlahe spominje kao Bugare ili Rumune.
Selo Pocinje
U njemu ima malo svratiste(han).To je Bosnjacko selo na visokoj planini.Iduci odavde kroz planinske pasnjake prema zapadu, dosli smo u
Napomena selo Pocinje odavno ne postoji vise ,spaljeno je od ustanika Baje Pivljanina, prije par stotina godina.
Sahin-Pasin Odzak
Ovo je tako veliki odzak(handan)okruzen alejama,hrastovima i vrtovima da je u stanju ukonaciti po hiljadu konjanika.Da tu odsjedne pet stotina konjanika, njihovim su konjima osigurani pokrivaci i torbe,a njima tendzere.Svakom bi se gostu dalo da jede sto zeli.Tako bi bili ugosceni i nahranjeni.To je veliki odzak okicen sa sedamdeset do osamdeset raznovrsnih malih soba i odjeljenja u prizemlju i na spratu, te udobnim kupatilom(hamam), a ukrasen vrtovima i bascama.Ovaj odzak poznaju svi putnici kopna i mora.
Vatra se na ovom odzaku ne trne cak od Ebu-l-Fetihovih vremena.Ta ce blagodat stalno trajati dok bog bude htio.Bog je ovjekovjecio.
U Bosni ima mnogo ovakvih odzaka(handan).Blizu ovog Sahin-pasina dvora(saraj) nalazi se
Han Mackovac
To znaci Mackov han.Ovo je veliki han koji je sagraden na odgovarajucem mjestu.On je vlasnistvo trgovca Hadzi-Mahmuda.Tu se nalazi selo u kome ima krasna dzamija s minaretom.Iduci odavde dalje prema zapadu kroz planinske pasnjake stigli smo u
Glasinac
To je napredno muslimansko selo sa cetrdeset do pedeset kuca.Tu ima odzak Hadzi-Balta bega.On je zaim i darezljiv covjek.Zapadno od ovoga mjesta stere se ravnica, plodno i kultivisano zemljiste.
Ovdje smo isli opet prema zapadu preko sumovitih brda.Dok smo se spustali niz kamenite i stijenovite puteve,konjima su sve ploce pootpadale.Najzad smo stigli na konak u
Han Mokro
Mokro Bosnjacki znaci kamenito i teko prolazno mjesto.I ovdje , u jednoj tijesnoj i strmenitoj dolini, postoji pet-sest malih i velikih ceremitom pokrivenih hanova i pedesetak sirotinjskih kuca.Ima vrlo mnogo voda, koje su kao vrelo zivota.Kako od ovih stijena dalje ne mogu da idu trgovacka sremska kola,njihovi se tovari u Mokrom pretovaraju na konje i pregone u seher Sarajevo.
Odavde smo krenuli i dosli u Grad Sarajevo
Sarajevo opis kasnije, ovdje ima uzas posla
Grad Sarajevo
Seher i grad Sarajevo
Prema podacima grckih i latinskih historicara, ovaj seher se u pocetku sastojao od deset-petnaest bijednih koliba,koje je radi cuvanja klanca,sagradio kralj.Oko tri stotine regularnih vojnika vrsili su sluzbu cuvara u ovom strasnom klancu.,tokom vremena namnozili, sagradili kuce,zasadili vinograde i basce i podigli napredno malo naselje.Tokom vremena razvio se tu seher i postao poznato trgovacko mjesto(bender)
Kasnije u doba Fatiha,snagama Ahmed-pase Hercegovica, osvojena je najprije Hercegovina, a zatim Zvornik.Poslije je osvojena i ova tvrdava, i u nju smjesten dovoljan kontingent vojske.Dolje u seheru, na mjestu gdje je sada Careva dzamija(hunkari cami)podignut je veliki dvor(saraj) po kome je i seher dobio svoje ime Saraj.A kako je opet velikoj rijeci ime Bosna,to je ime rijeke spojeno s imenom sehera,pa se on naziva Bosna-Saraj.Izgradnja ovog grada je pocela u doba osmanlija.
Polozaj grada
To je krasan i malen grafd,sazidan od kamena na jednom visokom brdu.Cjelokupna njegova povrsina iznosi upravo cetiri stotine koraka.Na sjevernoj je strani mali opkop(hendek)ali s juzne i jugoistocne strane(kibla) sve dolje do rijeke Miljacke,ima provalija kao pakao, duboka za dva minareta.S ove strane tvrdava je jako ruinirana,ali joj se otuda uopste ne moze nauditi.
Medutim, sa strane druma za Mokro i od uzvisica(havale)sto se nalaze s onu stranu Degirmenlije(Mlini) ova je tvrdava u tako ruiniranom stanju da nikako ne bi mogla odoljeti udarcima topa
U njoj se nalazi gradski zapovjenik(dizdar)i posada.Ima cvrstu gvozdenu kapiju koja je okrenuta prema istoku.U tvrdavi se nalazi dzamija Ebu-Feth Mehmed-hana, kuca imama,dvojice mujezina i vojnih sviraca(mehter),zatim zitni magazini i nekoliko vojnickih kuca.Ipsred gradske kapije je takav pogled dolje na seher da se mogu sve kuce izbrojati.Nas gospodar Melek Ahmed-pasa,obnovio je i popravio ovaj grad i obijelio ga tako da izgleda kao bijelo zrno bisera.
Gradevine velikog sehera Sarajeva
Na sjevernoj,sjeveroistocnoj i zapadnoj strani ovog visokog grada na terenu ispresijecanom brdima i dolinama, po pitomim brezuljcima, s desne i s lijeve strane Miljacke, po vrtovima i bascama,nanizane su amfiteatralno,u grupama, krasne i prijatne kuce sa dimnjacima(badza),prizemne i na sprat.Pokrivene su vecinom ceremitom, a neke sindrom.Svaka kuca ima zivu vodu
Ovako velicanstven seher je srediste velikog ejaleta koji je po starom kanunu Sulejman-hana daje carskom veziru s tri tuga.
Kasnije u doba Fatiha,snagama Ahmed-pase Hercegovica, osvojena je najprije Hercegovina, a zatim Zvornik.Poslije je osvojena i ova tvrdava, i u nju smjesten dovoljan kontingent vojske.Dolje u seheru, na mjestu gdje je sada Careva dzamija(hunkari cami)podignut je veliki dvor(saraj) po kome je i seher dobio svoje ime Saraj.A kako je opet velikoj rijeci ime Bosna,to je ime rijeke spojeno s imenom sehera,pa se on naziva Bosna-Saraj.Izgradnja ovog grada je pocela u doba osmanlija.
Polozaj grada
To je krasan i malen grafd,sazidan od kamena na jednom visokom brdu.Cjelokupna njegova povrsina iznosi upravo cetiri stotine koraka.Na sjevernoj je strani mali opkop(hendek)ali s juzne i jugoistocne strane(kibla) sve dolje do rijeke Miljacke,ima provalija kao pakao, duboka za dva minareta.S ove strane tvrdava je jako ruinirana,ali joj se otuda uopste ne moze nauditi.
Medutim, sa strane druma za Mokro i od uzvisica(havale)sto se nalaze s onu stranu Degirmenlije(Mlini) ova je tvrdava u tako ruiniranom stanju da nikako ne bi mogla odoljeti udarcima topa
U njoj se nalazi gradski zapovjenik(dizdar)i posada.Ima cvrstu gvozdenu kapiju koja je okrenuta prema istoku.U tvrdavi se nalazi dzamija Ebu-Feth Mehmed-hana, kuca imama,dvojice mujezina i vojnih sviraca(mehter),zatim zitni magazini i nekoliko vojnickih kuca.Ipsred gradske kapije je takav pogled dolje na seher da se mogu sve kuce izbrojati.Nas gospodar Melek Ahmed-pasa,obnovio je i popravio ovaj grad i obijelio ga tako da izgleda kao bijelo zrno bisera.
Gradevine velikog sehera Sarajeva
Na sjevernoj,sjeveroistocnoj i zapadnoj strani ovog visokog grada na terenu ispresijecanom brdima i dolinama, po pitomim brezuljcima, s desne i s lijeve strane Miljacke, po vrtovima i bascama,nanizane su amfiteatralno,u grupama, krasne i prijatne kuce sa dimnjacima(badza),prizemne i na sprat.Pokrivene su vecinom ceremitom, a neke sindrom.Svaka kuca ima zivu vodu
Ovako velicanstven seher je srediste velikog ejaleta koji je po starom kanunu Sulejman-hana daje carskom veziru s tri tuga.
Ejalet Bosna ima 7 sandzaka, 59 zijameta i 1792 timara.Has pase iznosi 600 050 aspri.
Sandzaci ejaleta Bosne su slijedeci:
Sarajevo(Saraj-Bosna),rezidencija sandzak-bega,kliski sandzak,hercegovacki sandzak,zvornicki sandzak,pozeski sandzak,orahovicki sandzak i cernicki sandzak.
Has pokrajinskog blagajnika(hazine-defterdari)iznosi 56 000 aspri.Has timarskog defterdara(defter-kathudasi)iznosi 46 000 aspri,a has zeametskog defterdara(zeamet-defterdari) 15 330 aspri.
Sarajevo ima po kanunu svoga pokrajinskog arhivara(defter-emini) cehaju, causa,emina causa,katiba causa i seher-emina,zatim alajbega,ceribasu i juzbasu
U cijelom ejaletu ima po zakonu 10 000 zaima i timarnika po dzebelijama.Pasa prema svome hasu ima jos 3000 vojnika koji po nalogu idu na vojnu.
U 173 velika grada koliko ih ima u Bosanskom ejaletu,nalazi se u svemu 12 000 vojnika.Svi oni primaju odredene plate i prinadleznosti od sefa finansija(mal-defterdari)
Serijatski sudac je mulas rangom od 500 aspri.Prihodi kadije od njegovih nahija iznose svake godine 40 kesa, a prihodi pase iznose po pravdi 200 000 grosa.Ali ako bi to pobirao neko kao Sejdi Ahmed-pasa,sakupio bi jos 400 000 grosa.
Sarajevo ima osim toga muftiju(sjhu-l-islam),predstavnika serifa(nekibu-l-esraf) gradskog zapovjednika(dizdaraga), predstavnika Portinih spahija(sipah kethuda jeri) serdara kapukola(kapukolu serdari),agu janjicara budimskog kola,serdara dzebedzija,serdara tobdzija,carinskog povjerenika(gumruk-emini),trznog nadzornika(muhtesib-aga)<bazdara,gradevinskog nadzornika(mimar-basi) i gradskog subasu(sehir-subasi)
Prema rjecima povjerenika za harac(harac emini agasi)godisnje se ubire glavarina(dizja) od 73 000 pripadnika nemuslimanske raje u Bosanskom ejaletu i od toga se isplacuju plate(mevadzib) vojnicima u 173 grada.
Jos ima i jedan sudski muzurbasa(muhzir-basi)koji je postavljen od suda kao sluzbenik serita, i uziva ugled i cast u gradanstvu.Povjerenika grada(sehir emini) i starjesinu esnafa(sehir kethudasi) slusaju i postuju takode svi esnafi,trgovci,prvaci i ugledni ljudi.
Prema tefteru starjesine esnafa(seher-cehaje)Sarajevo(Saraj-Bosna) ima u svemu 400 mahala.Od toga u 10 mahala stanuju Srbi,Bugarii Vlasi koji spadaju u raju.I jevreji takoder ima svoje dvije mahale.Grci,Franci,Jermeni ukoliko ih ima, nemaju svojih mahala, jer oni ovdje samo dolaze i odlaze.
Palate vezira i prvaka
U Sarajevu ima 17 000 kuca prizemnih i na sprat koje su gradene od tvrdog materijala.One su u dobrom stanju, a pokrivene su ceremitom i sindrom.Od ovih su najimpozantniji pasini dvori.Ostali saraji sredista ejaleta nisu narocito impozantni ni prikladni za pase, jer su to tijesni odzaci(handan).Znamenitiji su saraj defterdara Musli-efendije,dvor glavnog defterdara(ser defterdari) Musli-pase i saraj Eb-pase
Dzamije
Ima 177 bogomolja s mihrabom.U 77 klanja se dzuma namaz.Prva je sultan-Fatihova dzamija gore u gradu.To je pogodna, malena i skromna dzamija.Dolje u seheru lijepa je Ferhad-pasina dzamija, koja je pokrivena olovom.Nad njenim ulazom stoji ovaj natpis
Ferhad-beg,sazida ovu gradevinu
Stjeciste asketa,dom poboznih
Bog nam podari njen hronostih
Za ljubav boga gospodara svih svjetova
969(=1562)
U sredini sehera pokraj Sahat-kule nalazi se Husrev-begova dzamija.Njen natpis glasi
Bog nam nadahnu njen hronostih
Ovo je stjeciste dobrocinitelja
Dom onih koji zahvaljuju bogu
937(=1532)
Ova dzamija je danonocno puna posjetilaca jer se nalazi na najzivljem mjestu.To je starinska bogomolja s kamenim minaretom, a sva je pod kupolama koje su pokrivene olovom.Njen je osnivac jedan od zapovjednika Sulejmanova doba, a sagradio ju je blagom dobivenim u ratovima, to je dzamija koja odise duhom svog pokojnog osnivaca.
Kako su njeni vakufi vrlo bogati, i njen je upravitelj(mutevelli) jednom prilikom kada je bila velika i jaka zima u Bosni naredio u ime vakufa da se za brojni dzemat grije voda u kazanima koji su veliki kao imaretski,pa je kroz sve hanefijske cesme provedena topla voda kao rajsko vrelo Selsebil.
Tu svi pobozni muslimani uzimaju abdest, a kad zavrse molitvu, blagosiljaju dobrotvora Husrev-bega.Jos nekoliko dzamija imaju ovakve cesme s toplom vodom.
Natpis na Gazi-Ali-pasinoj dzamiji glasi
Njegova ekselencija Gazi Ali-pasa
Podigao je ovu dzamiju za bozju ljubav
Na svijetu nema ovakvog svetista
To je hram spoznaje,dom iskrenih vjernika
Bog nam nadahnu njen hronostih
Stjeciste asketa, dom onih koji zarko ljube boga
960(=1553)
Natpis na Isa-pasinoj dzamiji glasi
Mehmed, sin Isa-begov,sagradio je ovu dzamiju
Za one koji se smjernim strahopostovanjem mole bogu.
Bio je poznat kao pravedan i darezljiv
Zastitnik sirotinje na ovom svijetu
Neko rece hronostih ovoj dzamiji
Bogomolja prvaka, dom ljudi spoznaje
926(=1520)
Posjetili smo ove dzamije i molili se bogu u njima.To su krasne dzamije s mihrabima,mimberima(=arnvon),minaretima i natpisima
Medrese
U Sarajevu ima mnogo profesora(muderris)i tumaca Kurana(mufessir).Od svih medresa najljepsa je i najimpozantnija Gazi Husrev-begova medresa,na kojoj ima i ovaj natpis:
Fejzulah joj za hronostih rece
Stjeciste dobrocinitelja,dom savrsenih
975(=1567/1568)
Mesdzidi
U Sarajevu ima stotinu mesdzida.Hadzi-Osmanov mesdzid,koji se nalazi vise Careve cuprije, krcat je mnostvom posjetilaca vise nego ijedan drugi.Na njemu se nalazi ovaj natpis:
Hadzi-Osman je za bozju ljubav
Podigao ovu gradevinu,dom studenata
Neka mu bog olaksa put u raj
To je mjesto istinske spoznaje
Dom savrsenih ljudi
Abdinnebi,rece mu hronostih
Hram za one koji studiraju i mole se bogu
970(=1562/1563)
Daru-l-kurra(skole za strucnjake u citanju Kur'ana)
Na osam mjesta predaje se memorisanje(hifz) i citanje casnog Kur'ana na sedam arapskih dijalekata(kira'ati seba),ali malo ima hafiza koji znaju citav Kur'an napamet.Nema posebnih skola za strucnjake u citanju Kur'ana(daru-l-kurra),smjestenih u velike zgrade i opskrbljenih bogatim vakufima.Ali velike dzamije imaju nastavnike kiraeta(sejhu'l-kurra)
Daru'l-hadisi(Skole za izucavanje islamske tradicije)
Na deset mjesta izucava se islamska tradicija(ilmu'l-hadis).Profesori islamske tradicije predaju besplatno, u Carevoj dzamiji,Ferhadiji,Husreviji, u Kodza Ali-pasinoj i Isa-begovoj dzamiji i jos na vise mjesta.Ali jos nije podignuta narocita skola pod kupolom za izucavanje islamske tradicije.
Osnovne skole(sibjan mektebi).Na 180 mjesta postoje osnovne skole i odgajalista.Natpis na Hadzi-Sedzdzahovom mektebu glasi:
Andeli rekose:Mi znamo samo ono sto si nas ti(boze)naucio
1053(=1642/1643)
Uza svaku dzamiju ima po jedna osnovna skola(mekteb).Valjanoj i vrijednoj djeci vakuf daje odjecu.
Tekije
U Sarajevu ima 47 derviskih tekija.Mevlevijska tekija nalazi se na obali rijeke Miljacke,na mjestu divnom kao rajska basca.To je vakuf-tekija reda Dzelaludina Rumije.Ima dvoranu za obrede dervisa(simahane),sobu za razgovor(mejdan) i 78 prostranih derviskih celija s galerijom gdje dervisi sviraju(mutreban),s kuhinjom(imaret) i trpezarijom.Njen je starjesina(sejh)obrazovan dervis cijim molbama bog udovoljava.Starjesina njenih sviraca(najzen-basi), kaligraf dervis Mustafa ima prekrasan rukopis.Tu su jos tekije:Sejh-Musafira,Abdulkadir Gilanije,halvetijska tekija i tekija Bistrig Ibrahim-efendije.
Cesme
U ovom seheru ima preko stotinu divnih cesama iz koje tece zdrava voda.Une uopce nemaju slavine,nego teku stalno kao Selsebil.Ima mnogo i drugih zivih voda.Vrelo koje dolazi s Crnila ja kao voda zivota(abu hajat).Prema rijecima poznavalaca Sarajeva, u seheru ima hiljadu i sezdeset svjezih vrela i izvora,ali neka za to odgovara onaj koji mi je to kazao
.
Sebilji
Na tri stotine mjesta postoje sebilji(sebilhane)gdje zedni ljudi piju vodu.Oni su podignuti iz ljubavi prema mucenicima sa Kerbele.Vecina ih je u carsiji i na trgu.Impozantni su sebilji:Ferhad-pasin,Husrev-begov,Murad-begov,Gazi Isa-begov i drugih prvaka i uglednih ljudi
Opis rijeka
Rijeka Miljacka,koja tece sredinom seher-Sarajeva, sliva se s planinskih pasnjaka Devine i planina Mackovca i Mokrog.Tekuci nanize ona prolazi kroz seher ispod Careve cuprije i nakon dva sata uliva se u rijeku Bosnu. dolazi iz Bosanskih planina, i ulijeva se u rijeku Savu.
Bunari
Ima 700 bunara.Kako se neke vode za vrijeme zime zalede, to se onda upotrebljava voda iz ovih bunara.Stanovnici Bosne su po prirodi mudri pa zimi piju bunarsku vodu,smnatrajuci da je to zdravo.
Vodenice
Ima tu 176 vodenica.Vode koje se nalaze u donjem i gornjem dijelu sehera slivaju se jedne u druge i pokrecu brze vodenice.Jedna vodenica za samelje pedeset mjerica(kile)sitna psenicna brasna.Na svim putovima podignute su vodenice
Javna kupatila(hamami)
Ima 5 privlacnih javnih kupatila.Zgrada Careve banje je najsvjetlija i najljepsa.Ima jos oko 670 kupatila u gospodskim kucama, jer u svakoj kuci ima pec, pa su u kucama prvaka i velikasa podignuta raskosna kupatila.I ja sam se,siromah, s uzivanjem kupao u mnogim gospodskim kupatilima
Karavan-saraji i hanovi
Na tri mjesta se nalaze karavan-saraji poput gostoljubivih domova.Tu besplatno konace putnici i namjernici.Postoje jos 23 impozantna, uredena, krasna i kao tvrdava cvrsta hana.Od svih su najpoznatiji Hadzi-Besirov i Hadzi-Tartarov han, u samoj carsiji
Becarske sobe
Postoji 8 soba za samce.Njihovi kucni cuvari ne pustaju nikoga u ove sobe sve dok ne dobiju jemstvo.Tu vlada jaka disciplina.Onog koji jednu ostane napolje bez dozvole,sutradan odmah izbace iz hana.Vrata ovih konacista zatvaraju se svaku poslije jacije i nikome se ne dopusta da kasnije ulazi i izlazi.
Carsija i bezistan
U carsiji ima u svemu 1080 ducana koji su uzor ljepote.Sama carsija je veoma privlacna i izgradena po planu.Svaki pojedini dio carsije je natkriven isto kao carsije u gradovima Halep i Brusa,samo sto ti krovovi nisu gradeni od tvrdog materijala,nego samo od debelih greda.Glavne ulice su ciste i pokaldrmisane,a u jednoj krasnoj zgradi koja je sagradena od tvrdog materijala nalazi se bezistan.
Tu se moze vrlo jeftino kupiti svakovrsne robe iz Indije,Arabije,Perzije,Poljske i Ceske.Kako su Dubrovnik i Mleci udaljeni od ovog grada samo dva do tri dana konaka,to se iz Zadra,Sibenika i Splita za dva dana doveze na komorskim konjima u ovaj grad bezgranicno mnogo raznih vrsta robe,skupocjenog sukna i finih svilenih tkanina,koje se prelijevaju kao mramor,pa se tu prodaju.Cohadzijska(suknarska) carsija,svilarski i kazandzijski bazar su vrlo zivi.
Mostovi
Na rijeci Miljacki ima sedam tvrdih mostova, izmedu svih istice se Careva cuprija.To je nizak,ali vrlo dugacak most.Duzina mu je 250 koraka.Natpis na Hadzi-Huseinovom mostu glasi:
Kad Hatif ugleda most, rece mu hronostih
Hadzi-Husein dovrsi ovaj most
1029(=1620)
Vise ovih mostova, u blizini mevlevijske tekije na rijeci Miljacki, nalazi se velika brana(bender).Sve drvosjece ovog sehera sijeku ogromno drvece u onim sumama povrh rijeke Miljacke koje su kao planina Bisotun, i spremaju ga za gorivo.Svaki na drvima koja je posjekao usijece na neki nacin zasjeku i,oznacivsi tako svoja drva, baca ih u Miljacku.Sva grada i drvo za gorivo splavlja se vodom.Kad se drva zaustave na pomenitoj brani(bend-basi), dolaze vlasnici drva i, pazeci na svoje oznake,vezu svoja drveta uzetima i prenose ih svojim kucama.
Jos nesto-u ovom gradu stavljaju snijeg i led u slamu i cuvaju ih u podrumima.Kasnije,za vrijeme zestoke zege u mjesecu julu,vade ovaj kao kristal cisti led i stavljaju ga u kompot od visanja,te tako prave kompot s ledom.
Jos nesto-Posto u ovom seheru gotovo nema miseva,macka se rijetko vida.A kako svi stanovnici,trgovci,cinovnici i timarnici vode racuna o svojim troskovima,ne drze macke,smatrajuci da jedna macka staje dnevno citavu aspru.Ako ipak imaju macku, ne pustaju je stolu,niti joj daju komadice kruha.Ako macka pride stolu,tjeraju je,uznemiruju,tuku i grde govoreci:Pis,tebe je bog stvorio da lovis miseve.Cak Banjalucani, kudeci Sarajlije zbog ovakvog odnosa prema macki, kazu:Sarajlije zbog svoje skrtosti i mizerije ne postupaju po casnim Muhamedovim rjecima.Voljeti macku spada u vjerske duznosti,pa u svojim kucama ne drze macke.Njihovi trgovci jedu samo jedanput dnevno.Jednom je neki Sarajlija pustio svoju zenu zato sto je za objedom dala macki komadic kruha.Izgleda,medutim da te price ne odgovaraju istini, jer sam se ja uvjerio da su Sarajlije darezljivi i gostoljubivi ljudi i prijatelji stranaca.
Boja,fizionomija i osobine stanovnistva
Kako je ovdje klima prijatna.ljudi su u licu rumeni.Sa sve cetiri strane sehera su planinski pasnjaci, a zivih voda ima mnogo.Zbog toga je stanovnistvo krepko i zdravo.Cak ima vise hiljada starih i dugovjecnih ljudi koji su bili i prosli,oronuli i iznemogli, ljudi koji su prevalili prosjecni zivot od sedamdeset godina i postali nesposobni za polni odnos.Sve su to bogobojazljivi ljudi,cistog,ispravnog i nepomucenog vjerovanja.Oni su daleko od zavisti i mrznje,a svi su,staro i mlado,gospoda i sirotinja,istrajni u molitvi.Pa i kad u carsiji,brojeci novac,cuju poziv na molitvu(ezan) reknu:Odazivam ti se boze, i ostavljajuci novac,onako otvoreno,jatimice hrle u dzamiju ne zatvorivsi ni ducana.Poslije, kad obave molitvu,vracaju se i nastavljaju posao u trgovini,jer se svi stanovnici drze izreke:Trudbenik je ljubimac bozji.Nikako ne vole spore i nepokretne ljude,ljude bez ikakva znanja,a postuju one koji posjeduju ma kakvo znanje.Visokoucenim i moralnim ljudima daju cak i zekat.
Narod govori Bosanski,Turski,Srpski,Latinski,Hrvatski i Bugarski.
Imena Bosanskih ljudi>>>>Zambako nastavi, to je drugi dio
Imena bosanskih ljudi. – Narod u ovoj zemlji svoja imena izgovara skraceno, pa mjesto Mehmed kaze Meho, mjesto Ahmed – Ahmo, Saban – Sabo, Ibrahim – Ibro, Zulfikar – Zuko, Hasan – Haso, Husejin – Huso, Sulejman – Suljo, Ramadan-Ramo, Alija – Aljo. Prezimena su im opet kao: Libzade, Filipzade, Koski-zade, Lafi-zade, Covo-zade, Junak-zade, Deso-zade.
Imena njihovih robova su: Hurem, Behlul, Juro, Safo, Hojrad, Ferhad.
Muska i zenska nosnja. – Ima vrlo mnogo prvaka(a’yan) i velikasa (kibar). Svi prvaci nose ogrtace od saja-cohe, saja-kontose (navezena dzubeta) i samur-curkove. Zimi nose curkove postavljene kozom od crvene bosanske lisice, curkove postavljene kozom od lisicijeg vrata i kosulje od atlasa, jer su u ovoj zemlji coha i atlas crlo jeftini. Obuca im je potpuno zuta. Calme su im zzavijene oko galve na carski nacin. Zavijaju i sarene zlatom izvezane turbane.
Ljudi srednjeg imovnog stanja nose pohabanu cohu i idu u prostijoj obuci; zimi oblace poznate dubrovacke curkove koji su postavljeni crnom jagnjetinom.
I ljudi siromasnog stanja takodje nose cohu, a mnogi stavljaju na glavu zelene krajiske kalpake.
Zene su im ljepotice, a cedne su poput Rabije Adevije(ime jedne zene iz Basre koja se proslavila kao velik mistik, svetac i pisac) i pokrivaju se. U ljepoti i prikladnosti su jedinstvene, rijeci su im odmjerene, govor divan, a zubi kao nanizeni biser. Njihove pooput zvijezda blistave djevojke su jako povucene i cedne. One su kao nerascvjetani pupoljci i skupocjeni biser. Osim oca i djeca, nikakav drugi muskarac ne moze, valjda, cuti njihove rijeci.
Zenska imena su: Saliha, Saniha, Razija, Merzija, Merjema, Huma, Hava, Hasna, Umihana, Nadira i druga.
Robinje i kucne sluzavke su im vecinom Srpkinje i Bugarke, a ima mnogo i Hrvatica.
Zene u ovom seheru odijevaju se u odjecu od crvene i zute cohe, a na noge obuvaju zute papuce i tomake. Na glavu stavljaju obicne i skupocjene fesice od cohe, dibe i kadife, a preko njih zavijace od tankog bijelog platna i crne pece. Vrlo rijetko setaju izvan kuce, jer su cedne icestite.
Anegdote zanesenjaka i bozjih ugodnika. – Na prvom mjestu je bpzji ugodnik Abdi Celebija. To je iznemogao starac, opijen i zanesen ljubavlju prema bogu i uvijek van sebe. On poznaje tajne znakove i riznice tajanstvenih znanja. Njegova su se velicanstvena prorocanstva (keramet) nekoliko hiljada puta obistinila. Jednog dana, kad sam ja tamo bio, dosao je Abdi Celebija u carsiju i bazar i hodao pomazuci u vicuci:
– Bre dizi, bre trpaj u harare, bre stani, bre udri, gasi, ne stoj, bre ode Sarajevo, jao pustinja, obnova, sabahski vjetar, drzi, stoji!
I za cudo bozjem te i pojavi se u kazandzijskoj carsiji pozar i izgorje nekoliko hiljada ducana i kuca. Nekoliko dana kasnije mase su rastrgale subasu naseg gospodara Melek Ahmed-pase stoga sto se nasao u nezakonitom poslu. Na to je pasa sve one koji su sudjelovali u ovom ubistvu povjesao, isjekao i pobio. Sutradan je Abdi Celebija setao govoreci:
– Eto, dobro bi, a neki postadose dobri sehiti (mucenici).
Tako je bio neugledan da su mu brkovi i brada bili savijeni u fitilje.
Ima jos mnogo zgoda o njemu, ali to ne mogu pominjati u svojim biljeskama.
Deli Nisa-kaduna takodje je vidovita. Ona je nadahnuta otkrovenjem i zanesena, ali dobra i povucena zena. Setala bi kao da je gluha i nijema.
Crkve. – Sve su crkve malene, nema crkve sa zvonom. Crkve srpskih i latinskih hriscana su u dobrom stanju. Evropejci, Frenci i Grci (Rum) takodje vrse svoje vjerske obrede u ovim crkvama. Ima i jedna jevrejska sinagoga.
Imareti. – U seher-Sarajevu postoje na sedam mjesta javne kuhinje (imaret) u kojima putnici i namjernici, djaci i mudzaviri dobivaju obilno besplatnu hranu. Poznati su: Kodza Ferhadov, Husrev-begov i Kodza Mahmed-pasin imaret. Ovaj posljednji imaret gradio je Sinan-aga, glavni neimar (mimar-basi) Sulejman-hanov.
Zanimanje stanovnistva. – Jedan dio naroda sluzi kao granicarski ratnici, drugi su drzavni sluzbenici, a treci obrtnici i mjenjaci (sarraf). Jedan dio stanovnistva bavi se trgovinom. Jedna grupa tanovnika sluze kao sejmeni (sekban) pasa i aga, te pobiru drzavne dohotke (mali miri).
Zita i proizvodi. – Kako je ovdje zemlja jako brdovita i kamenita, psenica dolazi iz Vlaske i Hercegovine. Na podrucju Sarajeva, medjutim, rastu biljke: proha, grah, jecam, socivica, nohut i heljda.
Ima jedna vrsta hljeba koji je sladak kao med, tako da ga se covjek ne moze zasititi. Hljeb od prohe je dobar dok je vruc, ali kad se ohladi, stvrdne se kao kamen. Zobi i razi ima takodje dosta.
Voce. – Ovdje nema drveca kao sto su cempres, bor, simsir, smreka, maslina i gorka pomorandza. Ali u hercegovackom i mostarskom primorju ima svakakvog voca izuzev datula.
Jela. – Na glasu su im ova jela: uredjeni bijeli latinski somun, i ”rucka curek”, tj. jedna vrsta masnog cureka koji se jede uz dorucak – burek od kokosijeg mesa, kajmak-baklava, raznovrsne corbe od povrca, jahnija od ovcije i govedje pastrme susene na hrastovini, ”kupuska”, tj. Kiseli kupus i sir od surutike.
Voce i pice. – Od voca je poznato dobro crno “dzurha” grozdje, tresnje mevlevijske tekije, visnje, kruske jeribasme, jabuke i sljive.
Sto se tice pica, u ovome se seheru u proljece, puna tri mjeseca, pravi na stotine hiljada male buradi (fuci) surutke od kozjeg mlijeka, tj. Vode od sira, koja se prodaje u carsiji i na trgu u mnogim cabricima. Ova voda povoljno utice na probavu, a licu daje rumenu boju.
Surutku dobivenu od mlijeka ridje koze uzimaju na jagmu i piju. Stavise, prema rijecima ljekara, i u drugim zemljama je korisno u proljece piti mlijeko od ridje koze, jer ono, po njihovom misljenju, u ljudskom organizmu unistava zuc, melanholiju, sputum (balgam) i sl.
Sirup od visanja, gorusica (hardelija) i medovina takodje povoljno uticu na raspolozenje (ceif).
Ima jos jedna vrsta pica koja se zove ramazanija. Ona se pravi od grozdja kao i nevareno vino (muselles). Ono s nogu obara covjeka. Najbolju vrstu ove ramazanije imaju imami. To je prijatno pice koje covjeka jaca za molitvu. Medjutim, onaj koji pije pravo vino (sarab) nesrecnik je koga stanovnici ovog grada izbjegavaju i preziru.
Basce i izletista. – Ovdje ima dvadeset i sest hiljada basca kao rajskih vrtova, a kroz svaku tece ziva voda. Ti su vrtovi krasni kao zemaljski raj (bagi irem). Ukraseni su raznovrsnim hladnjacima, bazenima i sadrvanima. Jedno izletiste je Basca mevlevijske tekije sa obali rijeke Miljacke. Iznad nje je izletiste u Gaju Male tekije. Tu ima neka vrsta tako socnog i ukusnog crnog grozdja da ga se covjek ne moze zasititi. Zatim ima izletiste na Vrelu Bosne. Na obali te rijeke ljudi iz cijelog seher-Sarajeva koji znaju da uzivaju razapnu manje i vece satore te u mrezu love pastrmku tesku po jednu oku. Od nje prave ukusne cevape, pa jeduci i pijuci uzivaju.
Rudnici. – U ovoj provinciji ima devet razlicitih rudnika kakvih nema u ostalim islamskim zemljama. Iako je u provinciji Bosni postojao rudnik zlata, njega je Ferhad-pasa zatvorio stoga sto mu prihodi nisu mogli pokriti izdatke.
U gradu Srebrenici vadi sejedna vrsta cistog srebra. Takvo cisto srebro bez ikakve primjese ne kopa se cak ni u kasabi Novo Brdom, ni u seheru Sidrekapsi pokraj Soluna (Selanik).
U ovoj pokrajini ima takodje hrmze (vrsta depilatorijuma). A ima i lazurita (plavog kamena), koji se kao i evropski (frenk) preliva u hiljade boja i stotine nijansa.
Ima takodje i rudnik olova i bakra. Samo bakrene rude ima malo i ona sadrzi u sebi zlatnu zicu. Zeljeznih rudnika ima veoma mnogo. U fojnickim planinama vadi se zeljezo bez mjere.
Narjecje i narodna frazeologija. – Isticem prije svega da oni jelo sto ga svako jutro jedu zovu ”rucka”, ali ovaj izraz Osmanlije smatraju nepristojnim. Jednoga dana ranim jutrom dodje meni, siromahu, Hadzi Besaret i rece:
– Evlija Celebi, nasi su ”kucni dusmani” otisli u hamam; moja je kuca sada slobodna, pa bih htio da te vodim sebi na dorucak (”rucka”).
Ja sam se, siromah, na ove rijeci zbunio. U glavu mi dodjose razne misli, dok ce Hadzi Besaret:
– U nasim se krajevima dorucak zove ”ruzka”.
Kad kazu ”cestit pasa”, to znaci pravedan pasa.
Jezik bosnjackog i hrvatskog naroda. – Narod se u ovim krajevima u puckom govoru zove Bosnjaci (”Bosnjak”). Samo draze im je kad se kaze Bosanci (”Bosnevi“). Kao sto je cist njihov jezik, tako su, zaista, i oni sami bistri ljudi koji sve ispravno prosudjuju. Jezik im je blizak latinskom. Eto ovdje cemo donijeti nesto iz toga jezika u prozi i stihovima.
Na trzistu broje ovako:
Jedan = 1, dva = 2, tri = 3, cetiri = 4, pet = 5, sest = 6, sedam = 7, osam = 8, devet = 9, deset = 10.
Ucenjaci i pjesnici seher-Sarajeva napisali su jedan rjecnik na bosanskom jeziku u stihovima, po uzoru na persijsku knjigu Sahidi, iz koga su ovdje prenesena dva metruma.
Na metar fa’ilat
I
Bog tanri, jedno bir-dir, hem jedini vandeti,
Dusa can-dir, covik adam dirligi-dir ziviti,
Hem feriste andjel oldu, göklere de nebesi,
Raj cenet, rajniki oldu demek ceneti,
Möma kiz-dir, prah toz-dur, trag iz-dir, put, yol,
Visoko [dir] yüksek [olan], nize alcak [olan] ve hem niziti.
II
Drugi metar mutefa’il
Tohuma sime, ada de ime, baliga riba, baligi satan,
Ana de ribar, dedi borca dug, dahi velilik satan prorok,
Dahi hem daga dediler gora, cam agacina derler bora,
Ve sanobere dahi de jela, sikili gnjetan, orula, pleten.
Silo dedi bize, dahi dikmege dedi sasiti, dahi poslovati dedi islemege,
[tunja] ayva-dir duda murva, hem dedi lan keten.
Köke (de) korin, duboko, derin, siroko, vasi, ve dugo uzun,
Vodno sulu, camura kalu, camura batan ana de blatan
Kazin adi hem dahi ördegin biri patka-dir, biri guska-dir,
Eri zdral adi turmanin dahi caplja-dir, baligi yutan,
Golub de hem guvercine, krilo kanat ve muhur pecat,
Gemi ladja-dir ve more deniz, utonut olan bogulup batan,
Nece bit junak ko bizi te se obzire, 
mece
Olmaz yigit kacan kisi, geriye bakan, yuregi atan.
Dodatak o divnom Seher-Sarajevu. – Na zemlji ima mnogo gradova po imenu Saraj: Ak-saraj u Anadolu, Tabe-saraj izmedju Persije, Djurdjistana i Dagestana. Sehir-saraj na obali rijeke Erdelja, kad se prodje polje Hejhat, sada u zemlji Moskoviji, Vize-saraj u Rumeliji i durgi. Ali ovaj bosanski kameni Seher-Sarajevo je od svih ovih napredniji, ljepsi i zivlji. U donjem i gornjem dijelu sehera teku bezgranicne i bezbrojne zive vode, a sa svih strana ukrasen je mnogobrojnim bascama, koje izgledaju kao ruzicnjaci ili ogradjene rajske basce. Hvala bogu, njegovo se mnogobrjno stanovnistvo iz dana u dan mnozi. U gradu se dnevno kolje dvije hiljada brava. Na pocetku godine zakolju u pastrmu i na dimu osuse po cetrdeset hiljada brava uhranjenih po planinskim pasnjacima. Pokisele za tursiju po nekoliko stotina hiljada buradi kupusa, prave salamuru (rasol), a zakolju nekoliko hiljada goveda u pastrmu. Za tri mjeseca proljetne sezone proizvede se od mlijeka ridjih koza po nekoliko stotina hiljada kaca surutke i sira. Prema tefteru trznog nadzornika (muhtesibaga), svakog se dana pojede sest stotina hiljada hljebova, a ni racuna nema koliko ih se u kucama ispece. To je, eto, veliki seher u kome zivi more ljudi i u kome se potrosi ogromna kolicina hrane.
Njegeovi su stanovnici po svom junastvu, odvaznosti i cvrstini vitezovi s osobinama Sama i Nerimana (Sam je ime djeda, a Neriman ime pradjeda Rustema, glavne licnosti najveceg persijskog eposa Sahname od Firdusija i najveceg persijskog junaka uopste.) tako da se cak svi ratnici na krajini (serhat) ejaleta Budima, Egre, Kanjize i Bosne u svih sedam stotina i sezdeset pogranicnih gradova regrutuju iz serhata Bosne. Oni dan- vode bojeve, carkanja, ratove i bitke s neprijateljima na sve strane.
Njegovi stanovnici su dosta dugovjecna zivota i vrlo se brzo mnoze, tako da je po gradovima i selima, dokle sam pomocu bozjom dospio, bog dao, toliko blagoslova u djeci i porodu da se od slatkih derana ne moze proci mahalskim ulicama. Imaju tako mnogo djece. Bog ima dao jos vise!
Turbeta u Sarajevu. – Prije svega, nasred seher-Sarajeva u mauzoleju pod svijetlom kupolom pokraj Husrev-begove dzamije pociva dobrotvor i dobrocinitelj Husrev-beg. Iznad visokih vrata njegova mauzoleja na cetvorougaonom mramoru napisan je dzeli-pismom ovaj natipis:
Njegov hronostih rece blagosiljatelj
S milotvom:
“Nek je milost bozja na njega svakog dana.”
948 (=1541)
Ovaj vezir Asafove upravljacke mudrosti potice od svijetle zvijezde kceri sultana Bajezida Svetog (Veli). Bio je vrlo dugoga vijeka i pune drideset i tri godine kao velija upravljao na serhatu Bosni.
Iz mletackih ruku silom je uzeo sto sedamdeset gradova. On je na serhat-Bosni osnovao cetrdeset i jednu dzamiju, u kojima se klanja dzuma-namaz, i preko tri stotine vakufa, sto sve i sada postoji. Njegovo blagoslovno tijelo pociva u haremu (dvoristu) s lijeve strane njegove dzamijem, u narocitom visokom turbetu, sto je vidan odraz njegovog visokog dostojanstva.
Svi pravovjerni kad ulaze i izlaze iz dzamije pomole se bogu za njegovu dusu i prolaze. Neka je bozja milost s njim!
Uz mauzolej ovog gazije u tubertu, koje je takodje pokriveno plavim olovom, nalaze se grobnica Murad-bega. Natpis na vartima njegova mauzoleja glasi:
Kad Murad-beg preseli s ovog svijeta,
Neko ko to cu rece:
“Smiluj se, boze, dusi Muradovoj.”
952/1545
Grobnica Mevla-oglan Mustafa-efendije nalazi se u dvorisu Husrev-begove dzamije.
Kada sam ovaj seher, koliko sam mogao, razgledao i razmotrio, oprostih se sa Sari Ibrahim-agom, muselimom naseg gospodara Melek Ahmed-pase, i ostalim prvacima i odoh iz Sarajeva u grad Livno nasem gospodaru Melek Ahmed-pasi, koji se tamo nalazio na cuvanju granice (muhafeza).
Grad Jezero
Premda je u doba Fatiha bio dosao u muslimanske ruke,neprijatelj ga je kasnije opet okupirao,pa je u Sulejman-hanovo doba ponovo osvojen Husrev-begovom spretnoscu i taktikom.To je kadiluk(hakimlik) i nahija u Bosanskom ejaletu.
Kamo mu se tvrdava nalazi u jednom dubokom jezeru,stanovnici Rumelije zovu ga Golhisar(Jezer-grad).To je krasna kamena tvrdava,cetvorouganog oblika, s poniskim zidovima u pomenutom jezeru,tako da je ni s jedne strane nije moguce zauzeti.Ima dvije male gvozdene kapije,koje se otvaraju prema sjeveru, a prilazi im se se preko viseceg mosta na cekrk.Njeni cuvari svaku izvlace cekrkom most gore i prislanjaju ga uz kapiju.Tako grad ostaje na ostrvu.To jezero napravljeno je vjestacki,a dobiva vodu iz rijeke Plive.Vrlo se lako moze voda odbiti od jezera pa grad ostaviti na kopnu.
U tvrdavi su tijesne kuce bez dvorista.Neke su pokrivene ceremitom, a mnoge,opet,sindrom.U samom gradu ima Careva dzamija,(hunkari cami)a na mostu lijepi drveni cardak.Gradski zapovjednik priredio je sa 70 ljudi gradske posade Melek Ahmed-pasi veliku gozbu.Ovaj cardak na rijeci Plivi je pravo odmaraliste.
Ima u svemu 600 majstorskih sagradenih kuca, prizemnih i na sprat.Pokrivene su sindrom,a okruzene vinogradima i bascama.Ima svega devet islamskih bogomolja(mihrab), od kojih je jedna prostrana dzamija, ostalo su mesdzidi,zatim ima vise malih hanova i hamama,te cetrdeset do pedeset podesnih i malih ducana.Na glasu su im raznovrsne ribe i grozde u vinogradima.
Podigavsi se odavde i iduci prema zapadu,dosli smo u kasabu Varcar-Vakuf
SELO KISELJAK (EKSI SULAR)
To je napredno muslimansko i hriscansko selo od tri stotine kuca s vrtovima i bascama. Na nekoliko mjesta pokraj ovoga sela izviru mala vrela. ukus i priroda svakog pojedinog vrela su razliciti. Jedno jako orvara i zestoko je kao sakamonij i procist.
Jedno drugo vrelo ima, opet, to svojstvo da jako zatvara. Postoji jedno vrelo kojim se vrlo usojesno lijece oni koji imaju po tijelu lisajeve, ili im opada kosa, ili koji imaju raznovrsne kozne bolesti, a i oni koji boluju od sifilisa.
Ima jos jedno vrelo zuckaste boje. Sirotinja ovu vodu stavlja u raznovrsne corbe i smatra je ukusnijom od limunova soka i ruzinog sirceta. Njen je ukus kiseo. Po vodi ovog vrela i druge se vode zovu kiseljaci, a svaka ima poseban ukus. Mnogbrojni svjetski trgovci ("trgovci mora i kopna") toce ove vode u boce i raznose ih po svijetu.
Iduci odatle prema zapadu, dosli smo u kasabu
BUSOVACU
To je kadiluk (hakimlik) kojim upravlja naib bosanskog mule. Ra kasabica ima sedam stotina ceremitom i daskom pokrivenih kuca s vrtovima i bascama, jedan han i nekoliko ducana, a nema hamama.
Podigavsi se odavde, opet smo kroz naseljena sela i dosli u grad
TRAVNIK
Opis grada Travnika.
Sagradio ga je latinski kralj po imenu Dubrovnik. Kasnije ga je sultan Mehmed Fatih uzeo iz ruke Latina te je on sada na teritorij Bosne has njenog pase, vojvodstvo i kadiluk s rangom kadiluka od sto pedeset adkci. Njegova tvrdjava se nalazi na jednoj vrletnoj litici, a sazidana je od klesanog kamena u obliku petougla. Ima malu uzvisicu, jednu kapiju koja se otvara prema zapadu, gradskog zapovjednika (dizdar) i gradsku posadu. U tvrdjavi ima nekoliko vojnickih kuca i dovoljna kolicina municije (dzebhane).
Varos
Na zapadnoj strani ispod ovog grada u jednom dolovitom, bregovitom, stjenovitom i pitomom mjestu, na obali velike rijeke, nalazi se kasaba divna kao rajska basca.
Ova se rijeka sliva s Oborackih planina i ispod ovog sehera utice u rijeku Vrbas.
Seher ima jedanaest mahala s dvije hiljade prizemnih i jednospratnih kuca (handan) koje su gradjene od tvrdog materijala i pokrivene sindrom.
Ima sedamnaest dzamija sa mihrabom. Natpis nad mihrabom Hasan-agine dzamije glasi:
Bog nam je nadahnuo njen hronostih:
"Dzamija casti za pravovjerne."
(956/1549)
Ima vise osnovnih skola (mekteb-i sibyan), jedan han, i hamam u carsiji i dovoljno prostranu carsiju. Ima mnogo ucenjaka i ljudi koji drze posebno sobe za goste i koji goste u svojim kucama ukonacuju, hrane i caste.
Klima je vrlo prijatna. Stavise, kroz ovaj seher protice preko hiljadu vrela koja izviru ispod planina i vrtova. Cudo je bozje da ova vrela ljeti teku, a zimi presuse. Ima vrlo mnogo vrtova i basca. Postoji jedna vrsta kruske koja se zove jeribasma. Takve kruske u drugim zeljama nema. Melek Ahmed-pasi su donijeli cetrdeset komada tih krusaka i svaka pojedina iznosila je po oku i sedam drama. Neke su tezile po trista osamdeset i trsita dvadeset drama. Od ove kruske prave neku vrstu serbeta i tursije. Tada svaka bude kao mijeh meda. I voda ove tursije stvara narocito raspolozenje (ceif) onih koji je piju.
Ima vrlo mnogo lovista. Stavise, na drumu sehera pokraj jednog zivog vrela nalzi se divan kiosk (kasr) i odmaraliste koje je sagradjeno od daske. Ovakvih odmaralista ima pokraj svakog vrela.
Turbeta
Gazi Ismail-babino turbe je na onoj strani sehera Travnika koja je prema kasabi Vitez. Na periferiji Travnika nalazi se turbe Gazi Ibrahim-babe. Bog mu posvetio grob!
Razgledavsi ovaj seher, posli smo opet prema zapadu i dosli u selo Oborce.
GRAD VINAC
Osvojio ga je godine 934/1528. Gazi husrev-beg i snabdio ga posadom i municijom. To je malen i tesko pristupacan grad. Lezi na obali rijeke Vrbasa, na jednom stjenovitom, siljatom i niskom brijegu usred planine s visovima, okruzen gorskim pasnjacima sa sve cetiri strane. U samoj tvrdjavi nalazi se gradski zapovjednik (dizdar), nekoliko vojnickih kuca i Sulejman-hanova dzamija. Dolje u mahali, koja ima oblik varosi, nalaze se pristojne kuce, jedan han i nekoliko malih ducana.
Podigavsi se odatle, dosli smo u Jajce.
KASABA VARCAR-VAKUF
Bosnjaci je zovu Varcar-Vakuf. To je has pase i vojvodstvo u bosanskom ejaletu, a nalazi se pod Crnom gorom. Sa zapadne strane granici teritorijom Zadra. To je velika varos. Ima jedanaest mahala i dvije hiljade daskom pokrivenih kuca, s vinogradima i bascama.
Ima vise dzamija i mesdzida, jednu tekiju, hamam i dovoljan broj ducana. Ovaj kraj je vrlo blizu greanice, a unaokolo nema nijednog grada (kal'a). Kada je Sejdi Ahmed-pasa bio bosanski valija, Mlecani su zapalili ovo naselje i mnoga mjesta poharali, ali ga je Sejdi Ahmed-pasa poslije licno izgradio. Otkako su na sve cetiri strane postavljene karaule i otkako njeni stanovnici svaku naizmjenicno drze strazu, postali su sigurni. Okolo sehera ima vrlo mnogo vinograda; klima je vrlo prijatna.
Iduci odatle dalje, dosli smo u grad Banja Luku.
KASABA USTIKOLINA
To je vojvodstvo pase hercegovackog sandzaka i kadiluk s rangom kadiluka od osamnaest akci. Pripojen je Foci, ali je to malenkost koja je podarena focanskom muftiji kao arpaluk.
Tu nema ni prestavnika Portinih spahija (kethuda yeri) ni drugih predstavnika na organa vlasti (hakim). Kasaba ima 175 kamenim plocama pokrivenih kuca, koje se nalaze uz obalu rijeke.
Ovdje ima jedna dzamija, mesdzid, tekija, javno kupatilo (hamam), svratiste (han), deset ducana i bezbroj basca (bag). Ranije je ovdje na rijeci Drini postojao drveni most.
Podigavsi se odatle i presavsi krsevita brda i klance, dosli smo za sedam sati u selo Dobro Polje.
KASABA TUZLA
To je vojvodluk u zvornickom sandzaku i ugledni kadiluk u rangu kadiluka od sto pedeset akci.
Zatim smo, iduci osam sati prema sjeveru, dosli u kasabu Kozluk.
KASABA KOZLUK
Ova kasaba nalaze se takodje na teritoriji zvornickog sandzaka. Ima dzamiju, dva svratista (han) i nekoliko ducana. Kuce su u njoj pokrivene daskom. Zato sto tu raste mnogo orahovih stabala, zove se Kozluk ("Kozlidze")
Zatim smo strahujuci od razbojnika (harami) po imenu Cole (Kole) Ibrahim, krenuli nasom pratnjom prema sjeveru i nakon napornog puta kroz planine i sume dosli smo u naprednu kasabu Bijeljinu.
Selo Kupres
U ovome je selu Fazli-pasa podigao novu dzamiju, kupatilo, nekoliko ducana i stotinjak kamenitih sirotinjskih kuca pokrivenih daskom i borovim okorcima.Oslobodio ga je od izvanrednih poreza,jer su Madari na ovoj gorskoj visoravni svake godine hvatali mnogo roblje.Zbog toga veziri koji upravljaju cijelim Bosanski pasalukom(eyalet) ljetuju na ovoj gorskoj visoravni(jajlak) s deset hiljada vojnika i cuvaju njenu okolinu
Kupresko polje
Ovo polje lici na visoravni kao sto su Bingo,Sudzan, kod Vana, i Kesis dag kod Bruse.Na njemu ima nekoliko hiljada vrsta trava kao krupna djetelina(terfil),sitna djetelina(yonca),troskot(ayrik),djetelina(bersem), i cvijeca kao zumbul, ljubica,janja(zerin),jaglac i divlja ruza.Ima dalje naka vrsta takvih visanja i jagoda da njihov ukus, slast i miris opija covjeka.Na ovom polju raste kolocep, tj Mandragora officinarum, koji lici na covjeka,isijot(cedvar-i rumi),nard ili smiljka,zumbul,narcis,sasa,sumarica,kacun,srcanik i jos mnogo ovome slicnog ljekovitog bilja i trava.
Prijatnost i svjezina vode sa ovdasnjih zivih vrela ne moze se naci ni u jednom drugom mjestu.Ona neobicno dobro djeluje na probavu.Tako, ako covjek pojede kokos ili jagnje pa se napije ove vode, zacas probavi jelo, koje je pojeo.Ako se ovamo dotjera mrsava i slaba
